Kompostiranje je pametan način korištenja ostataka poslije košnje, rezidbe, skupljanja lišća i drugih aktivnosti u dvorištu ili vrtu, jer se od onoga što je potencijalno bio otpad dobiva besplatan i vrlo kvalitetan oplemenjivač zemljišta.

Kompostiranje se bazira na aktivnosti bakterija, koje razlažu materijal uz istovremenu produkciju topline, koja može biti viša ili niža, ovisno o početnom materijalu. Krajnji cilj je kompost, bogat hranjivim česticama, mikro i makro elementima, koji poboljšavaju kvalitetu zemljišta. Najčešće tvari koji se mogu kompostirati su sljedeće: biootpad bogat ugljikom (pokošenu travu, uvelo cvijeće, korov, sitno granje, lišće), te biootpad bogat dušikom (sirove ostatke povrća, talog kave, vrećice čaja, ljuske od jaja, kora od agruma). Dok s druge strane tvari koje se ne mogu kompostirati su osjemenjene korove, lišće oraha, bolesne biljke, otpatke kuhanih jela (jer privlače glodavce), pelene, velike količine novinskog papira, časopise u boji, sadržaj vrećica iz usisavača. Nikako ne smijemo kompostirati otpatke koji sadrže kemikalije.

Cijeli proces kompostiranja se može svesti na 6 koraka:
1. Materijal se usitni u što manju veličinu kako bi se lakše razgradio
2. U jednakom omjeru pomiješamo biootpad bogat dušikom (ostaci povrća i voća, talog kave i čaja, trava…) i biootpad bogat ugljikom (suho lišće, granje, slama, piljevina, iglice četinjača). Biootpad bogat dušikom brže se razgrađuje i osigurava vlagu dok se biootpad bogat ugljikom sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.
3. Materijal stavimo na hrpu koju možemo i dodatno ograditi žicom, drvetom ili ciglom (na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja da se osigura prozračivanje). Kompostnu hrpu zaštititi od prejakog sunca i oborina.
4. Hrpu barem jednom mjesečno preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje (nikad ju ne zbijati!)
5. Vlažnost kompostne hrpe provjerimo metodom “knedle”. Uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.
6. Kada kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris “šumske zemlje”, umješajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).

Izgled kompostera

Postoje plastični, klasični komposteri no imamo i drvene i kompostere izrađene od žice. Drveni i žičani sanduci za kompostiranje, zahvaljujući svojoj rešetkastoj strukturi, gnojivu osigurava dobru cirkulaciju zraka, što pretvara organski otpad u iskoristivo i hranjivo gnojivo (slika 5, slika 6).



Zbog prirodnih procesa, kao i protoka vlage, komposter nema dno jer biootpad koji se nalazi u komposteru treba da bude u kontaktu sa zemljom. Kod plastičnih kompostera, većinom se nalaze dva otvora, gornja vrata koja omogućuju jednostavno nasipanje komposta i donja vrata koja omogućuju olakšano povlačenje (slika 7). Komposteru treba da bude osiguran dobar protok vjetra i da bude postavljen u polusjeni.